Trade Relations between Bosnia and Ragusa in the late 13th Century

Year 2024, Issue: 12, 1 - 18, 25.06.2024

Elmedina Duranović

https://doi.org/10.56679/balkar.1474315

Abstract

Based on a rather modest number of original data records, this paper outlines the economic position of Bosnia in the second half of the 13th century. Assuming that the Bosnian population was predominantly oriented towards agriculture and livestock breeding, as was the case with its neighbours, the paper focuses on the trade related to agriculture and livestock breeding relying therein on the trade records as the most preserved archival documents at our disposal. Notwithstanding the fact that the slave trade was the most developed and therefore mostly recorded intercourse between Bosnia and Ragusa (Dubrovnik), this paper draws attention to other items related to Bosnian export. Hence, the paper discusses data on departure of Bosnian boys to study crafts in Ragusa and other Dalmatian coastal cities, which is a segment not to be neglected in an overview of economic relations in Medieval Bosnia.

Keywords

Bosnia, Ragusa, 13th Century, Trade, Trade Relations

Supporting Institution

Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke (FMON)

Thanks

Mehmet Hacisalihoglu

References

• Archival Sources
• Državni arhiv u Dubrovniku (State Archives Dubrovnik - SAD):
• 1. Diversa Cancellariae (Div.Canc.), I, II, III;
• 2. Debita Notariae (Deb. Not.), I;
• 3. Praecepta Rectoris, I.
• Bybliography
• Ančić, Mladen. Na rubu Zapada. Tri stoljeća srednjovjekovne Bosne, Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2001.
• Anđelić, Pavao. Studije o teritorijalnopolitičkoj organizaciji srednjovjekovne Bosne. Sarajevo: Svjetlost, 1982.
• Babić, Anto. „Društvo srednjovjekovne bosanske države“. In Prilozi za istoriju Bosne i Hercegovine, I, Privreda i društvo srednjovjekovne bosanske države. ed. Enver Redžić, 21-83. Sarajevo: ANUBiH, 1987.
• Barada, Miho. Trogirski spomenici, vol. 1 (21.X.1263-22.V.1273). Zagreb: JAZU, 1948.
• Barada, Miho. Trogirski spomenici, vol. 2 (31.I.1274-1.IV.1294.). Zagreb: JAZU, 1948.
• Čremošnik, Gregor. „Dubrovačka kancelarija do god. 1300.“ Glasnik, vol. 39/2 (1927): 231-253.
• Čremošnik, Gregor. Kancelarijski i notarski spisi (1278-1301), vol. 1. Beograd: SKA, 1932.
• Čremošnik, Gregor. „Pravni položaj našeg roblja u srednjem veku“. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, vol. 2 (1947): 69-73.
• Ćirković, Sima. Istorija srednjovekovne bosanske države. Beograd: SKZ, 1964.
• Ćirković, Sima. „Bosanska crkva u bosanskoj državi“. In Prilozi za istoriju Bosne i Hercegovine, I, Privreda i društvo srednjovjekovne bosanske države. ed. Enver Redžić, 191-254. Sarajevo: ANUBiH, 1987.
• Ćorović, Vladimir. Historija Bosne. Banja Luka – Beograd: Glas srpski – Ars Libri, 1999.
• Ćošković, Pejo. „Kotromanići (Kotromanovići)“, In Hrvatski biografski leksikon, vol. 7 (Kam-Ko), 723-739. Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2009.
• Dautović, Dženan. „Regio Nullius Diocesis: Kako je Bosna ostala bez biskupije? Procesi i posljedice“. In Prijelomne godine bosanskohercegovačke prošlosti, ed. Sedad Bešlija, 75-92. Sarajevo: Univerzitet u Sarajevu – Institut za historiju, 2021.
• Dinić-Knežević, Dušanka. Migracije stanovništva iz jugoslovenskih zemalja u Dubrovnik tokom srednjeg veka. Novi Sad: SANU – Filozofski fakultet, 1995.
• Duranović, Elmedina. „Žene iz Bosne na tržištu roblja u Dubrovniku 1279-1301.“ In Žene u srednjovjekovnoj Bosni, ed. Emir O. Filpović, 37-52. Sarajevo: Društvo za proučavanje srednjovjekovne bosanske historije – Stanak, 2015.
• Isailović, Neven. „Povelja bana Prijezde I kojom dodjeljuje župu Zemunik svojoj kćerki i zetu, sinu bana Stjepana III Babonića.“ Građa o prošlosti Bosne, vol 5. (2012), 9-25.
• Fejić, Nenad. „Trgovina bosanskim robljem u Barceloni krajem XIV i početkom XV veka“. Istorijski časopis, vol. 28 (1981): 27-48.
• Filipović, Emir O. Kotromanići: stvaranje i oblikovanje dinastičkog identiteta u srednjovjekovnoj Bosni. Sarajevo: Univerzitet u Sarajevu - Filozofski fakultet, 2022.
• Katić, Relja V. Stočarstvo srednjovekovne Srbije. Beograd: SANU, 1978.
• Klaić, Nada. Izvori za hrvatsku povijest do 1526. godine. Zagreb: Školska knjiga, 1972.
• Klaić, Vjekoslav. Poviest Bosne do propasti kraljevstva. Zagreb: Tiskom dioničke tiskare, 1882.
• Knauz, Ferdinandus. Monumenta Ecclesiae Strigoniensis, II (1273-1321). Strigonii: Typis descripsit Gustavus Buzárovits, 1882.
• Kovačević, Desanka. „Razvoj i organizacija carina u srednjovjekovnoj Bosni“, Godišnjak Istorijskog društva Bosne i Hercegovine, vol. 6 (1954): 229-248.
• Kovačević, Desanka. „Prilog proučavanju zanatstva u srednjovjekovnoj Bosni.“ Godišnjak Društva istoričara Bosne i Hercegovine, vol. 10 (1959): 279-296.
• Kovačević, Desanka. Trgovina u srednjovjekovnoj Bosni. Sarajevo: NDNRBiH, 1961.
• Kovačević-Kojić, Desanka. Gradska naselja srednjovjekovne bosanske države. Sarajevo: Veselin Masleša, 1978.
• Kovačević-Kojić, Desanka. „Privredni razvoj srednjovjekovne bosanske države.“ In Prilozi za istoriju Bosne i Hercegovine, I, Privreda i društvo srednjovjekovne bosanske države. ed. Enver Redžić, 85-190. Sarajevo: ANUBiH, 1987.
• Kovačević-Kojić, Desanka. „Kulinova povelja i bosansko-dubrovački odnosi“. In Osamsto godina povelje bosanskog bana Kulina 1189-1989. ed. Asim Peco, 37-44. Sarajevo: ANUBiH, 1989.
• Kurtović, Esad. Konj u srednjovjekovnoj Bosni.Sarajevo: Univerzitet u Sarajevu, 2014.
• Miklosich, Franz. Monumenta Serbica Spectantia Historiam Serbiae Bosna Ragusii. Viennae: Apud Guilelmum Braumüller, 1858.
• Nagy, Josip. Prva utanačenja izmedju bosanskih banova i Dubrovnika. Dubrovnik: Štamparija Jadran, 1931. Perojević, Marko. „Prijezda I, Stjepan I Kotroman“, in Povijest Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do godine 1463 (Sarajevo: HKDN, 1998), 232-238.
• Smičiklas, Tadija. Codex diplomaticus regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae, II-VIII. Zagreb: JAZU, 1904-1910. Statut grada Dubrovnika. ed. end trans. A. Soljic, Z. Šundrica, I. Veselic, Državni arhiv, Dubrovnik: Državni arhiv, 2002.
• Stojanović, Ljubomir. Stare srpske povelje i pisma, vol. I/1. Beograd – Sremski Karlovci: SKA, 1929.
• Šidak, Jaroslav. Studije o „crkvi bosanskoj“ i bogumilstvu. Zagreb: Sveučilišna naklada Liber, 1975.
• Thallóczy, Lajos, and Barabás, Samu. Codex diplomaticus comitum de Blagay (A Blagay-család oklevéltára). Budapest: Magyar Tudományos, 1897.
• Thallόczy, Ljudevit. „Historička istraživanja o plemenu goričkih i vodičkih knezova“, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, vol. 3 (1897), 333-409.
• Theinera, Augustin. Vetra Monumenta historica Hungariam sacram illustrantia. Tomus primus (1216-1352). Romae: Typis Vaticanis, 1863.
• Vinaver, Vuk. “Trgovina bosanskim robljem tokom XIV veka u Dubrovniku“, Anali, vol. 2 (1953): 125-147.
• Wertner, Mortiz. „Beiträge zur bosnischen Genealogie“. Vijesnik Kr. hrvatsko – slavonsko – dalmatinskoga Zemaljskoga arhiva, vol.VIII/1 (1906): 235-273.